Home

Web info: DECEMBAR 2021

SADRŽAJ:

  1. KULTURNA BAŠTINA I MI
  2. BIH IZ UGLA MLADE OSOBE
  3. BIH JE NAŠA PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST

1. KULTURNA BAŠTINA I MI

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti. Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkoga, historijskog, znači i od paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja. Potrebno je da se kulturna baština brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe našim budućim generacijama, kao što su prethodne generacije predale tu kulturnu baštinu nama. 

Ako se pitate kakva to kulturna dobra posjeduje naša domovina, odgovor ja dat ću vam lagan. Bosna i Hercegovina, država je sa bogatim historijskim pamćenjem, puna sadržaja. Sami gradovi su jedan od najljepših baština. Nigdje na svijetu nećete naći grad poput Mostara, Maglaja, Sarajeva i Počitelja. I nećete osjetiti šta je ljepota ako ne vidite Jajce, Gradačac, krasni Stolac. Oni su živi spomen na neka davna, minula vremena, i nešto najljepše što nam naši preci ostaviše. Ipak, najautentičnije kulturno dobro naše male domovine je stećak. Stećci, u prvom redu, obilježavaju počivališta mrtvih. Na tim masivnim kamenima, u njihovim duboko urezanim zapisima sadržani su simboli jednog preminulog života. Stećaka ima diljem Bosne i Hercegovine – oni su nekropola svoje vrste u svijetu. Ne zaboravimo samo, i ono nematerijalno što naša zemlja posjeduje. Damo se pohvaliti sa tradicijama kroz dugi niz godina, jezikom, običajima i društvenim vrijednostima, duhovni, pa i estetskim vjerovanjima. Ipak, nematerijalnu stranu baštine je mnogo teže očuvati nego onu materijalnu. Ali sve do čega je teže doći i lakše izgubiti, više se i cijeni. 

Naravno, sve dobro, ima i svoju lošu stranu. Loša strana Bosne i Hercegovine su ljudi, koji čini mi se ne znaju koliko su ustvari bogati. Podrazumijeva se, kao i cvijet u staklenoj vazi, bez vode i Sunca, bez ljudske nježnosti da ga brižno čuva – on će brzo da uvehne. Sve što se ne cijeni vene kao cvijeće. Naša kulturna baština je samo jedan veliki cvijet, koji bi da raste i da upija. Surova realnost je da mi ne vidimo kako je naš cvijet lijep, i milo nam je zalijevati tuđe cvijeće, prije nego naš. Zato naša mala biljčica polako vene, dok se mi drugim divimo. Generacije nekih drugih zemalja bit će bogate, a naši potomci ostat će praznih ruku, sa vječnim pitanjem – zašto je sve tuđe bolje nego naše?

2. BIH IZ UGLA MLADE OSOBE 

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata kulturnim naslijeđem, prirodnim ljepotama, raznim građevinama, turističkim sadržajima, obilnom historijom, kulturom, tradicijom i mnogim drugim stvarima koje je čine jedinstvenom. Uprkos svim ovim kvalitetima koje nam naša zemlja nudi, imam osjećaj da je ne cijenimo i da joj ne poklanjamo onoliko pažnje koliko je zaslužila. Kulturno naslijeđe je nešto na šta ponajmanje obraćamo pažnju, dopuštajući da na taj način propadne sve što je lijepo i kvalitetno u našoj zemlji. Ljudi iz godine u godinu sve više vremena provode planirajući svoja putovanja van granica svoje zemlje, obilazeći ostale ljepote ovog svijeta. Moje mišljenje je da čovjek prije nego krene da upoznaje ostale zemlje treba prvenstveno da upozna svoju. Prije svega trebamo biti upoznati sa ljepotama svoje zemlje i onim što nam ona ima da pruži, a u našem slučaju imamo raznolike opcije, od tradicije i kulture do raznih običaja i nematerijalnog naslijeđa. Kada bismo više pažnje obraćali na ove stvari, brinuli se o njima i održavali ih, mogli bismo pored pogleda i pažnje bosanskohercegovačkog stanovništva privući i pažnju ljudi koji ne žive u našoj zemlji. Sa ekonomskog stanovištva prvenstveno možemo ojačati ekonomiju i time učiniti našu zemlju još kvalitetnijom i zanimljivijom. Kao što sam već pomenula, da bi našu zemlju primijetili drugi prvo mi moramo biti svjesni šta posjedujemo i čime obilujemo, te raditi na tome da to i drugi primijete. 

Kako kaže naš Branko Ćopić:

„Bosna je zemlja prepuna čari, 

Trepeta šuma i bljeska vode, 

Brda joj kite gradovi stari, Nad njima sinji oblaci brode. 

Čini se, to je začaran kraj kroz koji vilu progoni zmaj.“

3. BIH JE NAŠA PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata kulturnim nasljeđem ,prirodnim ljepotama i turističkim sadržajem i predstavlja raskšće mnogih civilizacija i kultura. Hiljadugodišnja kulturna različitost stopljena u Bosnu i Hercegovinu činije je jednom od najljepših zemalja u Evropi. To je zemlja u kojoj se može pronaći osmanska džamija, jevrejska sinagoga, katolička i pravoslavna crkva na istom uglu ulice.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima zanimljivu historiju. Naša država je puna gradova koji predstavljaju jedan od izvora naše kulturne baštine. To su npr. gradovi poput Jajca, Počitelja, Kraljeve Sutjeske, Mostara, Gradačca, Sarajeva itd.Ako bismo tražili autentičan simbol naše zemlje, vjerovatno bi to bio stećak-artefakt samonikle bosanske umjetnosti. 

Po mom mišljenju stećci su  važan simbol naše države. Stećci u prvom redu obilježavaju nadgrobne spomenike mrtvih. Na tim masivnim kamenima na njihovim reljefnim crtežima i u njihovim zapisima sadržani su simboli jednog preminulog života. Ti Okamenjeni svjedoci burne historije ovih krajeva su i brojna mramorja, mramorovi, stećci, nekropole rasute bosanskim ćilimom. Ovi srednjovjekovni nadgrobnici i danas nude poruku uklesanu dalekim a bliskim biljezima-bosančicom.

„Ne tikaj u me. Ja sam bio ono što si ti, a ti ćeš biti ono što sam ja. Ne tikaj u me. Ne diraj u me. Progovori mramorje, samo treba naučiti slušati . Sve bude i...prođe. Ostaju Ljudi, ostaju. Dobri i njihova Dobra djela.“

Stećke možemo pronaći u cijeloj Bosni i Hercegovini, a najviše ih ima u Radmilji kod Stoca - to je jedna od najvećih nekropola stećaka. Pored stećaka imamo i značajnijih građevina kao npr. mostovi, kule, razne džamije, biblioteke, itd. Neke od tih građevina su: Stari most u Mostaru, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Baščaršija, Kula Husein-kapetana Gradaščevića u Gradačcu, Gazi Husrev-begova džamija, medresa i biblioteka i mnoge druge građevine. Gradovi poput Jajca i Kraljeve Sutjeske su bili boravišna mjesta bosanskih kraljeva. Ovo je samo dio  bogatstva naše zemlje koja se u današnje  vrijeme vrlo malo iskorištavaju, poštuju, i posjećuju. Smatram da je sramota što većina bosanskohercegovačkog stanovništva ne posjećuje i ne obraća pažnju na ovo bogatsvo. Uglavnom nas privlače strane građevine, strani gradovi, a ne cijenimo i ne posjećujemo naše gradove, građevine  spomenike itd.Zato smatram da bogato kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine treba biti  u funkciji razvoja turizma a samim tim i ekonomskog razvoja naše zemlje. Sa ekonomskog stanovišta gledano možemo biti veoma uspješna zemlja iskorištavajući naša kulturna bogatstva.

Zato čuvajmo naše bogatstvo –kuturno nasljeđe da bi nam svima bilo bolje.